Prateći sadržaji -> «Ukročena elektrika»

Izložba o životu i djelu Nikole Tesle
Tehniški muzej Slovenije
Autor dr. Orest Jarh

Ove se godine navršava 150 godina od rođenja Nikole Tesle, bez dvoumljenja jednoga od najvećih izumitelja na području elektrotehnike. Sa svojim djelom kojeg na žalost premalo poznajemo, duboko je utjecao na način života suvremenog čovjeka. Kao osoba ima značajnu vezu između naroda bivše Jugoslavije, rođen je u Hrvatskoj, srpske nacionalnosti, svoj stvaralački put počeo je u Sloveniji. Tehniški muzej Slovenije je 1997. godine pripremio izložbu gdje su predstavljeni najvažniji izumi Nikole Tesle iz područja elektrotehnike (okretno magnetsko polje, istraživanja visokofrekventnih struja, električna rasvjeta) i druge grane tehnike. Bogatu povijesnu pozadinu dodatno osvjetljuje prikazivanje djelovanja eksperimenata, kojima je nekada zabavljao svoje goste i sam Tesla. Prezentacija «Teslinih pokusa» još i danas je jedno od najomiljenijih i posjećenih postava muzeja. Veliki dio eksperimenata na izložbi dolazi iz nasljeđa prof. Marija Osane, jednoga od prvih pedagoga na Fakultetu za elektrotehniku u Ljubljani, učitelja brojnih generacija slovenskih elektrotehničara i oca slovenskog radija.

Nikola Tesla

Život i djelo

Nikola Tesla se danas vodi kao jedan od najvećih izumitelja u elektrotehnici. Rodio se 1856. godine u selu Smiljan blizu Gospića. Nakon završene gimnazije u Karlovcu, nastavio je školovanje na Visokoj tehničkoj školi u Gracu. Svoj prvi posao je našao u Mariboru, potom je otišao u Budimpeštu, gdje je radio u centralnom telegrafskom uredu. Nakon otkrića okretnog magnetskog polja, zaposlio se u Edisonovoj europskoj kompaniji u Parizu. U želji za uspjehom otišao je u Ameriku gdje je nakon skromnog početka došao do svoje tvrtke i prvih patenata. Vrhunac je doživio na prijelazu stoljeća, kada je zbog svojih otkrića iz područja višefaznih sistema i visoko frekventnih pojava i interesantnih predavanja uživao veliku medijsku pozornost. Zadnje godine, kada je kao znanstvenik utonuo u zaborav, proživio je osamljen i razočaran nad neuspjelim pokušajem prijenosa električne energije. Novčane poteškoće, koje su ga pratile cijeli život i bile posljedica njegove nesposobnosti sređivanja financijske situacije, zadnjih godina mu je olakšala skromna mirovina, koju mu je dodijelila vlada Kraljevine Jugoslavije. Umro je 1943. godine u New Yorku.

Djelo Nikole Tesle možemo podijeliti u više područja, koja su vremenski međusobno strogo odvojena. U ranom razdoblju posvetio se je prvenstveno upotrebi izmjenične struje. Kasnije se je posvetio istraživanju visokonaponske struje visokih frekvencija, u zadnjem razdoblju je radio uglavnom na razvoju parnih strojeva, turbina, pumpi i mjernih instrumenata.

Izmjenična struja

Još u tehničkoj školi u Gracu mladi je Nikola Tesla imao osjećaj da je izmjenična struja prirodnija od istosmjerne, nastaje neposredno prilikom pretvorbe iz mehaničkog rada. Ustanovio je također da kod istosmjernih motora iskrenje kolektora uzrokuje velike gubitke. Ideja o praktičnoj upotrebi izmjenične struje je kod njegovog profesora naišla na protivljenje sa tezom da je u suprotnosti sa zakonom fizike. Tesla se nije dao smesti i kroz nekoliko godina došao je do otkrića koje je rezultiralo revolucijom u elektrotehnici.
Izmjenične struje nisu bile Teslino otkriće, ali prije nisu našli put do praktične primjene, jer na raspolaganju nije bilo prikladnog motora. Tek je Teslino otkriće okretnog magnetskog polja i asinhronog motora ponudilo učinkovito rješenje tog problema. Upotreba višefaznih sistema proizvodnje i prijenosa električne energije je prouzročila skokovit porast elektrifikacije u početku dvadesetog stoljeća.

Važna odlika izmjenične struje je jednostavan način pretvaranja napona u vrlo širokom rasponu sa transformatorom, pri čemu se promjeni struja obrnuto proporcionalno sa promjenom napona. Slične transformacije s istosmjernom strujom nisu moguće.

Elektrane su uglavnom udaljene od potrošača i prijenos električne energije teče preko dalekovoda. Zbog električnog otpora u vodovima se pojavljuju toplinski gubici koji rastu sa razdaljinom između proizvođača i potrošača i sa porastom struje u vodovima. Izmjeničnu električnu struju odmah po izlazu iz elektrane pretvorimo u visoki napon. Tako nastale male struje možemo sa malo gubitaka prenijeti na velike daljine. U blizini potrošača napon opet pretvorimo u niski da se može koristiti za potrebe potrošača.

Elektrane na istosmjernu struju su morale biti blizu potrošača, vodiči vrlo debeli, da bi podnijeli velike struje. Bez upotrebe izmjenične struje, današnji sistem proizvodnje i raspodjele električne energije ne bi bio izvediv.